Za sva pitanja i informacije u vezi ove usluge, nazovite: 052 622 350 ili 091 624 2780

Obrada otpadnih voda

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA GRADA PAZINA

Smještaj

Uređaj je smješten na istočnoj strani dotoka gradske kanalizacije iz tunela, smještenog u trupu  mosta preko Pazinčice,  prema sjeveru.

Početak rada

Za potrebe čišćenja komunalnih otpadnih voda grada Pazina i tehnoloških otpadnih voda, priključene industrije te otpadnih voda iz septičkih jama, 2005. godine izgrađen je biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, a pušten je u probni rad 6. rujna 2005. godine.

Osnovne karakteristike

Kapacitet uređaja za pročišćavanje je 7000 ES (ekvivalent stanovnika). Dnevno na uređaj dotječe od 400-600 m3 sirove otpadne vode (suhi protok), odnosno 800-1600 m3 (kišni protok), godišnji protok je oko 185.000 m3.

Glavni dijelovi uređaja za pročišćavanje su: dovodni kanal u kojem je smještena gruba mehanička rešetka, fina automatska rotaciona rešetka (sito) sa kompaktiranjem i ispiranjem otpada, aerirani mastolov, aerirani pjeskolov, stanica za prihvat sadržaja septičkih jama, egalizacijski bazen, kombinirani bioaeracijski bazen, sekundarna taložnica, crpilište povratnog mulja, zgušnjivač viška mulja i postrojenje za strojnu dehidraciju mulja.

Faze procesa pročišćavanja:

  1. prethodna obrada ili mehaničko pročišćavanje,
  2. sekundarna obrada ili biološko pročišćavanje pomoću aktivnog mulja s biološkom eliminacijom dušika i fosfora.

PROCES  PROČIŠĆAVANJA OTPADNE VODE

1. Mehaničko pročišćavanje

Mehaničko se pročišćavanje odvija pomoću automatskih mehaničkih grablji, finog sita opremljenog sustavom za kompaktiranje i ispiranje otpada, aeriranog mastolova i pjeskolova.

Sirova otpadna voda koja pritječe na uređaj prolazi kroz grubu rešetku s grabljama na kojoj se uklanjaju krute tvari koje su u promjeru veće od 30 mm i fino sito na kojem se uklanjaju krute tvari koje su u promjeru veće od 2 mm. Izlučivanje pijeska odvija se pomoću taloženja, a izlučivanje masnoća pomoću puhala i sustava za ozračivanje kojim se postiže bolja flotacija masnoća.

Uklanjanje navedenih sastojaka otpadne vode je bitno, ne samo zbog sprječavanja začepljenja cjevovoda i kvarova na crpkama, već i stoga što se povećava učinak pročišćavanja, odnosno smanjuje se ulazno opterećenje.

2. Egalizacijski bazen

Fino mehanički pročišćena otpadna voda upušta se u egalizacijski bazen u kojem se vrši ujednačenje ulaznih opterećenja i retencioniranje vršnih dotoka. U egalizacijski se bazen upuštaju i  muljne vode iz bazena za zgušnjavanje mulja i strojne dehidracije mulja. Bazen je opremljen puhalima i sustavom tlačne aeracije na dnu putem koje se vrši miješanje otpadne vode u svrhu sprječavanja i prekidanja anaerobnih procesa.

3. Biološko pročišćavanje

Sekundarni stupanj pročišćavanja odvija se u kombiniranom bioaeracijskom bazenu (V=950 m3), koji se sastoji od unutarnjeg bazena za  denitrifikaciju i vanjskog  bazena za nitrifikaciju.

U unutarnji bazen se pomoću crpki i tlačnog cjevovoda dovodi egalizirana i fino mehanički pročišćena otpadna voda i povratni aktivni mulj iz sekundarne taložnice, tj. crpilišta povratnog mulja. U gornjem se dijelu bazena vrlo brzo uspostavlja anoksično stanje, jer bakterije  aktivnog mulja odgovorne za  denitrifikaciju troše kisik iz prisutnih nitrata u egaliziranoj sirovoj otpadnoj vodi i mulju, pri čemu se izdvaja dušik u plinovitom stanju te dolazi do njegovog otplinjavanja u atmosferu. Za pojačavanje mogućnosti otplinjavanja u središnji je bazen ugrađen podvodni propelerski mješač koji ujedno  ima i ulogu održavanja smjese otpadne vode i povratnog aktivnog mulja u lebdećem stanju. Time se omogućava kontakt mikroorganizama sa otpadnom vodom u cijelom volumenu, sprječava se taloženje mikroorganizama i suspendirane tvari na dno i pojava neugodnih mirisa. U tom se bazenu osim denitrifikacije odvija i I stupanj pojačane biološke eliminacije fosfora. U donjim dijelovima bazena uspostavljaju se anaerobni uvjeti, stoga  prisutni mikroorganizmi koriste uskladištene polifosfate kao energente u pomanjkanju kisika. Za razliku od dušikovih spojeva koji se iz otpadne vode uklanjaju u plinovitom stanju u atmosferu, fosforni se spojevi apsorbiraju u aktivni mulj i uklanjaju u krutom agregatnom stanju putem izdvojenog mulja.

Iz tog dijela otpadna voda otječe u aeracijski bazen u kojem se vrši finalno biološko pročišćavanje pomoću aerobnih mikroorganizama aktivnog mulja i II stupanj pojačane biološke eliminacije fosfora. Kod aerobnih uvjeta mikroorganizmi uzimaju fosfate iz otopine i skladište ih u obliku polifosfata, tj. nositelja pričuvne energije.  Potrebna količina kisika unosi se putem aeracijskih grana sa membranskim aeratorima. Regulacija unosa potrebne količine kisika vrši se automatski putem procesora, a prema mjerenim vrijednostima koncentracije otopljenog kisika putem oxi-sonde. Vrijednost željene količine kisika definira se putem SCADE (sustav za praćenje i upravljanje), te se prema potrebi može smanjivati ili povećavati. U aeracijskom se bazenu nalazi i propelerska potopna crpka za recirkulaciju nitrificiranih mješavina otpadne vode u bazen za denitrifikaciju radi uklanjanja nitrita i nitrata.

Sa dna bioaeracijskog bazena se preko pripadajućeg površinskog preljeva na vanjskom obodu otpadna voda odvodi u sabirno okno te dalje cjevovodima u sekundarnu taložnicu.

4. Sekundarna taložnica

U sekundarnoj taložnici (V=370 m3) je ugrađen most za struganje koji ima funkciju struganja nataloženog mulja u centralni zbirni stožac te sakupljanje plivajućeg mulja.

Pročišćena i izbistrena otpadna voda prelijeva se preko preljevnog praga u odvodni kanal odakle se cjevovodom odvodi u izlazni kontrolno-mjerni kanal te dalje u  recipijent II kategorije, bujični potok Šaltariju, zatim Pazinčicu, rijeku ponornicu.

Iz sekundarne taložnice, odnosno crpilišta povratnog mulja 80% mulja se vraća u biološki stupanj u svrhu održavanja potrebne koncentracije aktivnog mulja u bioaeracijskom bazenu. Višak aktivnog mulja se usmjeruje ka klasičnom gravitacijskom zgušnjivaču i spremištu viška sekundarnog mulja.

5. Zgušnjivač mulja

U zgušnjivaču (V=100 m3) se višak aktivnog mulja gravitacijski ugušćuje i sa dna se povremeno, ovisno o količini viška mulja,  crpi direktno u centrifugu.

6. Obrada mulja

Mulj se dehidrira pomoću centrifuge.

U svrhu pospješivanja efekata dehidracije u cjevovod za dovod ugušćenog mulja u centrifugu injektira se odgovarajuća otopina flokulanta (otopina polielektrolita i vode) pomoću dozirnih crpki iz posebnog rezervoara sa pripremljenom otopinom flokulanta.Dehidrirani mulj se ispušta iz centrifuge na opremu za finalnu obradu mulja pomoću nehidratiziranog vapna i na taj se način dodatno stabilizira i ukrućuje te se kao takav odvozi. Izdvojena muljna voda  iz centrifuge se vraća preko egalizacijskog bazena na ponovno biološko pročišćavanje.  Postotak suhe tvari  sirovog mulja iznosi 3-4%, a finalno obrađenog 25-30%.

7. Prihvat otpadnih voda septičkih jama

Septičke otpadne vode dotječu iz vozila za prihvat septičkih otpadnih voda cjevovodom preko mjerača protoka u prihvatni zatvoreni spremnik u koji je ugrađena automatska rešetka za odstranjivanje otpadaka. Mehanički pročišćene septičke otpadne vode otječu u crpilište, odnosno bazen,  odakle se crpe u gore opisani proces pročišćavanja.

8. Sustav za ponovno korištenje pročišćene otpadne vode

Radi smanjenja operativnih troškova, odnosno uštede vode Usluga odvodnja d.o.o. odlučila se za investiranje u izgradnju objekta za povrat pročišćene otpadne vode radi ponovnog korištenja u tehnološkom procesu, odnosno na sitima za ispiranje i odvajanje krutih tvari i pijeska iz otpadne vode (mehanička obrada) te za obradu viška mulja. Isto tako, ovako reciklirana voda koristi se i za zalijevanje zelenih površina u krugu uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Pazina.

Na taj smo način postigli uštedu vode i uz nju vezanih troškova oko 98%.
Dijelovi sustava za ponovno korištenje pročišćene vode u tehnološkom procesu su: sabirni bazen za pročišćenu vodu zapremine cca. 25 m3, dvije pumpe, 75 m cijevi, kompenzacijska posuda i tri vrtna hidranta.

9. Monitoring učinkovitosti pročišćavanja

U internom laboratoriju se redovito ispituju pokazatelji ulazne-nepročišćene otpadne vode i izlazne-pročišćene vode, kao i uzorci mulja iz zgušnjivača, dehidriranog i stabiliziranog mulja. U laboratoriju se određenim metodama ispituju slijedeći pokazatelji: pH vrijednost, otopljeni kisik, KPK (kemijska potrošnja kisika), BPK5 (biokemijska potrošnja kisika), amonijak, nitrati, nitriti, ukupni dušik i ukupni fosfor, suspendirana tvar, taloženje po Imhoffu, suhi ostatak i volumni indeks aktivnog mulja.

Osim toga, rad uređaja kontrolira 4 puta godišnje i ovlašteni laboratorij. Rezultati analitičkih mjerenja su izuzetno zadovoljavajući. Koncentracije pokazatelja, propisanih prema Vodopravnoj dozvoli, u skladu su s dozvoljenim vrijednostima, odnosno višestruko manje.

Stupanj pročišćavanja kreće se od 96,8–99,9%, što upućuje na vrlo dobar rad uređaja i visoko smanjenje ulaznog opterećenja.

Osim što se postiže zadovoljavajuća kvaliteta izlazne otpadne vode i obrađeni višak aktivnog mulja ima zadovoljavajuće karakteristike. Godišnje se proizvede oko 150 t mulja koji se odvozi na odlagalište kao neopasni otpad.  Obrađeni mulj je dobrih bioloških karakteristika, prema analizama koje je izvršio Zavod za ishranu bilja  na Agronomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, zbog čega se može koristiti kao poboljšivač tla.