 
                    Uređaj je smješten na istočnoj strani dotoka gradske kanalizacije iz tunela, smještenog u trupu mosta preko Pazinčice, prema sjeveru.
Za potrebe čišćenja komunalnih otpadnih voda grada Pazina i tehnoloških otpadnih voda, priključene industrije te otpadnih voda iz septičkih jama, 2005. godine izgrađen je biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, a pušten je u probni rad 6. rujna 2005. godine.

Kapacitet uređaja za pročišćavanje je 7000 ES (ekvivalent stanovnika). Dnevno na uređaj dotječe od 400-600 m3 sirove otpadne vode (suhi protok), odnosno 800-1600 m3 (kišni protok), godišnji protok je oko 185.000 m3.
Glavni dijelovi uređaja za pročišćavanje su: dovodni kanal u kojem je smještena gruba mehanička rešetka, fina automatska rotaciona rešetka (sito) sa kompaktiranjem i ispiranjem otpada, aerirani mastolov, aerirani pjeskolov, stanica za prihvat sadržaja septičkih jama, egalizacijski bazen, kombinirani bioaeracijski bazen, sekundarna taložnica, crpilište povratnog mulja, zgušnjivač viška mulja i postrojenje za strojnu dehidraciju mulja.
Mehaničko se pročišćavanje odvija pomoću automatskih mehaničkih grablji, finog sita opremljenog sustavom za kompaktiranje i ispiranje otpada, aeriranog mastolova i pjeskolova.
 Sirova otpadna voda koja pritječe na uređaj prolazi kroz grubu rešetku s grabljama na kojoj se uklanjaju krute tvari koje su u promjeru veće od 30 mm i fino sito na kojem se uklanjaju krute tvari koje su u promjeru veće od 2 mm. Izlučivanje pijeska odvija se pomoću taloženja, a izlučivanje masnoća pomoću puhala i sustava za ozračivanje kojim se postiže bolja flotacija masnoća.
Sirova otpadna voda koja pritječe na uređaj prolazi kroz grubu rešetku s grabljama na kojoj se uklanjaju krute tvari koje su u promjeru veće od 30 mm i fino sito na kojem se uklanjaju krute tvari koje su u promjeru veće od 2 mm. Izlučivanje pijeska odvija se pomoću taloženja, a izlučivanje masnoća pomoću puhala i sustava za ozračivanje kojim se postiže bolja flotacija masnoća.

Uklanjanje navedenih sastojaka otpadne vode je bitno, ne samo zbog sprječavanja začepljenja cjevovoda i kvarova na crpkama, već i stoga što se povećava učinak pročišćavanja, odnosno smanjuje se ulazno opterećenje.
Fino mehanički pročišćena otpadna voda upušta se u egalizacijski bazen u kojem se vrši ujednačenje ulaznih opterećenja i retencioniranje vršnih dotoka. U egalizacijski se bazen upuštaju i muljne vode iz bazena za zgušnjavanje mulja i strojne dehidracije mulja. Bazen je opremljen puhalima i sustavom tlačne aeracije na dnu putem koje se vrši miješanje otpadne vode u svrhu sprječavanja i prekidanja anaerobnih procesa.

Sekundarni stupanj pročišćavanja odvija se u kombiniranom bioaeracijskom bazenu (V=950 m3), koji se sastoji od unutarnjeg bazena za denitrifikaciju i vanjskog bazena za nitrifikaciju.

U unutarnji bazen se pomoću crpki i tlačnog cjevovoda dovodi egalizirana i fino mehanički pročišćena otpadna voda i povratni aktivni mulj iz sekundarne taložnice, tj. crpilišta povratnog mulja. U gornjem se dijelu bazena vrlo brzo uspostavlja anoksično stanje, jer bakterije aktivnog mulja odgovorne za denitrifikaciju troše kisik iz prisutnih nitrata u egaliziranoj sirovoj otpadnoj vodi i mulju, pri čemu se izdvaja dušik u plinovitom stanju te dolazi do njegovog otplinjavanja u atmosferu. Za pojačavanje mogućnosti otplinjavanja u središnji je bazen ugrađen podvodni propelerski mješač koji ujedno ima i ulogu održavanja smjese otpadne vode i povratnog aktivnog mulja u lebdećem stanju. Time se omogućava kontakt mikroorganizama sa otpadnom vodom u cijelom volumenu, sprječava se taloženje mikroorganizama i suspendirane tvari na dno i pojava neugodnih mirisa. U tom se bazenu osim denitrifikacije odvija i I stupanj pojačane biološke eliminacije fosfora. U donjim dijelovima bazena uspostavljaju se anaerobni uvjeti, stoga prisutni mikroorganizmi koriste uskladištene polifosfate kao energente u pomanjkanju kisika. Za razliku od dušikovih spojeva koji se iz otpadne vode uklanjaju u plinovitom stanju u atmosferu, fosforni se spojevi apsorbiraju u aktivni mulj i uklanjaju u krutom agregatnom stanju putem izdvojenog mulja.
Iz tog dijela otpadna voda otječe u aeracijski bazen u kojem se vrši finalno biološko pročišćavanje pomoću aerobnih mikroorganizama aktivnog mulja i II stupanj pojačane biološke eliminacije fosfora. Kod aerobnih uvjeta mikroorganizmi uzimaju fosfate iz otopine i skladište ih u obliku polifosfata, tj. nositelja pričuvne energije. Potrebna količina kisika unosi se putem aeracijskih grana sa membranskim aeratorima. Regulacija unosa potrebne količine kisika vrši se automatski putem procesora, a prema mjerenim vrijednostima koncentracije otopljenog kisika putem oxi-sonde. Vrijednost željene količine kisika definira se putem SCADE (sustav za praćenje i upravljanje), te se prema potrebi može smanjivati ili povećavati. U aeracijskom se bazenu nalazi i propelerska potopna crpka za recirkulaciju nitrificiranih mješavina otpadne vode u bazen za denitrifikaciju radi uklanjanja nitrita i nitrata.
Sa dna bioaeracijskog bazena se preko pripadajućeg površinskog preljeva na vanjskom obodu otpadna voda odvodi u sabirno okno te dalje cjevovodima u sekundarnu taložnicu.
U sekundarnoj taložnici (V=370 m3) je ugrađen most za struganje koji ima funkciju struganja nataloženog mulja u centralni zbirni stožac te sakupljanje plivajućeg mulja.
Pročišćena i izbistrena otpadna voda prelijeva se preko preljevnog praga u odvodni kanal odakle se cjevovodom odvodi u izlazni kontrolno-mjerni kanal te dalje u recipijent II kategorije, bujični potok Šaltariju, zatim Pazinčicu, rijeku ponornicu.
 Iz sekundarne taložnice, odnosno crpilišta povratnog mulja 80% mulja se vraća u biološki stupanj u svrhu održavanja potrebne koncentracije aktivnog mulja u bioaeracijskom bazenu. Višak aktivnog mulja se usmjeruje ka klasičnom gravitacijskom zgušnjivaču i spremištu viška sekundarnog mulja.
Iz sekundarne taložnice, odnosno crpilišta povratnog mulja 80% mulja se vraća u biološki stupanj u svrhu održavanja potrebne koncentracije aktivnog mulja u bioaeracijskom bazenu. Višak aktivnog mulja se usmjeruje ka klasičnom gravitacijskom zgušnjivaču i spremištu viška sekundarnog mulja.
U zgušnjivaču (V=100 m3) se višak aktivnog mulja gravitacijski ugušćuje i sa dna se povremeno, ovisno o količini viška mulja, crpi direktno u centrifugu.
 Mulj se dehidrira pomoću centrifuge.
Mulj se dehidrira pomoću centrifuge.
U svrhu pospješivanja efekata dehidracije u cjevovod za dovod ugušćenog mulja u centrifugu injektira se odgovarajuća otopina flokulanta (otopina polielektrolita i vode) pomoću dozirnih crpki iz posebnog rezervoara sa pripremljenom otopinom flokulanta.Dehidrirani mulj se ispušta iz centrifuge na opremu za finalnu obradu mulja pomoću nehidratiziranog vapna i na taj se način dodatno stabilizira i ukrućuje te se kao takav odvozi. Izdvojena muljna voda  iz centrifuge se vraća preko egalizacijskog bazena na ponovno biološko pročišćavanje.  Postotak suhe tvari  sirovog mulja iznosi 3-4%, a finalno obrađenog 25-30%.


Septičke otpadne vode dotječu iz vozila za prihvat septičkih otpadnih voda cjevovodom preko mjerača protoka u prihvatni zatvoreni spremnik u koji je ugrađena automatska rešetka za odstranjivanje otpadaka. Mehanički pročišćene septičke otpadne vode otječu u crpilište, odnosno bazen, odakle se crpe u gore opisani proces pročišćavanja.
 8. Sustav za ponovno korištenje pročišćene otpadne vode
8. Sustav za ponovno korištenje pročišćene otpadne vodeRadi smanjenja operativnih troškova, odnosno uštede vode Usluga odvodnja d.o.o. odlučila se za investiranje u izgradnju objekta za povrat pročišćene otpadne vode radi ponovnog korištenja u tehnološkom procesu, odnosno na sitima za ispiranje i odvajanje krutih tvari i pijeska iz otpadne vode (mehanička obrada) te za obradu viška mulja. Isto tako, ovako reciklirana voda koristi se i za zalijevanje zelenih površina u krugu uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Pazina.
 Na taj smo način postigli uštedu vode i uz nju vezanih troškova oko 98%.
Na taj smo način postigli uštedu vode i uz nju vezanih troškova oko 98%.
Dijelovi sustava za ponovno korištenje pročišćene vode u tehnološkom procesu su: sabirni bazen za pročišćenu vodu zapremine cca. 25 m3, dvije pumpe, 75 m cijevi, kompenzacijska posuda i tri vrtna hidranta.
 9. Monitoring učinkovitosti pročišćavanja
9. Monitoring učinkovitosti pročišćavanjaU internom laboratoriju se redovito ispituju pokazatelji ulazne-nepročišćene otpadne vode i izlazne-pročišćene vode, kao i uzorci mulja iz zgušnjivača, dehidriranog i stabiliziranog mulja. U laboratoriju se određenim metodama ispituju slijedeći pokazatelji: pH vrijednost, otopljeni kisik, KPK (kemijska potrošnja kisika), BPK5 (biokemijska potrošnja kisika), amonijak, nitrati, nitriti, ukupni dušik i ukupni fosfor, suspendirana tvar, taloženje po Imhoffu, suhi ostatak i volumni indeks aktivnog mulja.
 Osim toga, rad uređaja kontrolira 4 puta godišnje i ovlašteni laboratorij. Rezultati analitičkih mjerenja su izuzetno zadovoljavajući. Koncentracije pokazatelja, propisanih prema Vodopravnoj dozvoli, u skladu su s dozvoljenim vrijednostima, odnosno višestruko manje.
Osim toga, rad uređaja kontrolira 4 puta godišnje i ovlašteni laboratorij. Rezultati analitičkih mjerenja su izuzetno zadovoljavajući. Koncentracije pokazatelja, propisanih prema Vodopravnoj dozvoli, u skladu su s dozvoljenim vrijednostima, odnosno višestruko manje.
Stupanj pročišćavanja kreće se od 96,8–99,9%, što upućuje na vrlo dobar rad uređaja i visoko smanjenje ulaznog opterećenja.
Osim što se postiže zadovoljavajuća kvaliteta izlazne otpadne vode i obrađeni višak aktivnog mulja ima zadovoljavajuće karakteristike. Godišnje se proizvede oko 150 t mulja koji se odvozi na odlagalište kao neopasni otpad. Obrađeni mulj je dobrih bioloških karakteristika, prema analizama koje je izvršio Zavod za ishranu bilja na Agronomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, zbog čega se može koristiti kao poboljšivač tla.